O dronovima se mnogo govori, pa ćemo pokušati malo bolje upoznati te leteće robote: objasniti kako rade, čemu služe i što ih čeka u budućnosti. Dronovi su zapravo bespilotne letjelice, a dijele se na one s fiksnim krilima i one s rotorima, koji su ujedno i najčešći.
Kako zapravo rade dronovi s rotorima
Uzmimo za primjer dron s četiri motora. Da bi dron bio stabilan, dva nasuprotna motora moraju se okretati u smjeru kazaljke na satu, a druga dva u suprotnom smjeru. Kad bi se svi propeleri okretali u istom smjeru, dron bi se vrtio oko svoje osi. Dron se podiže zato što propeleri „guraju” zrak prema dolje. Želimo li dron zakrenuti, dva nasuprotna motora dobivaju manje snage, a druga dva više, no ukupna snaga ostaje ista. Nadalje, želimo li se kretati u nekom smjeru, računalo smanjuje snagu dvama susjednim motorima, a pojačava je dvama stražnjima. Što je razlika veća, dron leti brže. Visinu održava tako da ukupni uzgon svih četiriju motora odgovara sili teže, pa dron lebdi na istoj visini, a zbog sile koja ga pokreće kreće se pravocrtno.
Propeleri su obično plastični, a kod nekih skupljih modela izrađeni su od karbona. Svaki propeler pokreće zaseban elektromotor, i to bez četkica (tzv. brushless), koji je učinkovitiji i dugotrajniji od klasičnih elektromotora s četkicama. Brzinom motora upravlja računalo smješteno u svakom dronu, putem kontrolera. Dronovi danas još ne lete potpuno samostalno, ali tome smo iz dana u dan sve bliže.
Primjena dronova
Snimanje iz zraka, fotografija i film, kod nas su daleko najčešći oblik primjene. U posljednje vrijeme gotovo da nema vjenčanja ni sportskog događaja bez drona koji zuji iznad glava.
Dronom dobivate kadrove i kutove za koje ste prije pet i više godina morali unajmiti helikopter. Na dronovima kojima se upravlja daljinskim upravljačem nalazi se kamera, obično na posebnim nosačima (gimbalima) koji kompenziraju vibracije drona, pa je slika potpuno mirna i oštra. Današnji amaterski i poluprofesionalni dronovi stoje od 1000 eura naviše. Slika se prenosi izravno na mobitel, pa imate potpunu kontrolu nad onim što snimate.
Sve većom automatizacijom dronova postignuto je da letjelica potpuno samostalno nadzire veća područja te se nakon svakog leta spušta na svoj punjač, gdje potpuno autonomno puni bateriju i zatim ponovno polijeće u nadzor. Slika se uživo prenosi u nadzorni centar, a u definiranim se slučajevima automatski uključuju alarmi. Sam let drona određen je točkama leta, pri čemu se, osim tih točaka, još pri planiranju misije mogu odrediti i visina drona i zakretanje kamera, pa ljudi koji prate snimke ne moraju ništa dodatno poduzimati.
Dronovi se danas koriste za pregled visokih zgrada i vijadukata. Koriste se i za dolazak do mjesta na kojima su potrebne termalne kamere te u situacijama u kojima su potrebne posebne službe. Dronom se može obaviti detaljan pregled – ne samo vizualni, nego i dubinski i termalni – što olakšava donošenje odluka. U poljoprivredi se dronovi koriste za snimanje velikih poljoprivrednih površina, analizu polja i bolje planiranje nasada. Dronovi služe i za kartiranje terena, uz pomoć automatiziranih programa u kojima se svaka snimka naknadno povezuje s određenom česticom.
Potraga i spašavanje
Dronovi se danas sve češće koriste u potrazi za nestalim osobama, i to iz više razloga. Domet dronova se povećao, pa kod nekih modela baterije traju i više od 40 minuta, a obično su opremljeni termalnim kamerama koje olakšavaju potragu noću, po magli ili kad je zbog požara sve u dimu. Dronom je moguće i komunicirati s osobom te onima kojima je potrebno dostaviti kutiju prve pomoći ili hranu. Osim što olakšavaju pronalaženje, smanjuju i rizik od ozljeda za ljude koji traže nestale i ozlijeđene, a omogućuju i bolje bilježenje lokacije te planiranje daljnjih koraka spašavanja. U razvoju su i dronovi s defibrilatorima. Oni bi na bilo koju lokaciju mogli stići brže od hitne pomoći i spasiti ljude sa srčanim problemima. Isto vrijedi i za nesreće na mjestima do kojih je teško doći vozilom ili na neki drugi način. Dron s kamerom može prenijeti sliku liječniku, koji ljudima na terenu daje upute kako pomoći ozlijeđenima i pravilno pružiti prvu pomoć.
Što nas čeka u budućnosti?
Dronove za dostavu paketa testira većina velikih internetskih trgovina i dostavnih tvrtki. Noviji dronovi mogu se povezati s VR naočalama na koje se slika s kamere drona šalje izravno, pa svijet možete gledati iz zraka čak i dok nepomično ležite u krevetu. Na temelju ideje malih dronova razvijaju se i letjelice za prijevoz ljudi. Takvim bi se dronovima lako upravljalo ili bi bili potpuno autonomni, pogonjeni električnom energijom, a prema nekim predviđanjima upravo se u njima vide vozila budućnosti.
Velik problem dronova danas je sigurnost, i to u mnogim pogledima. Dronovi kao mogući nositelji oružja ili bombi, opasnost od pada drona na ljude, sudari sa zrakoplovima te korištenje dronova u nezakonite svrhe, primjerice za krijumčarenje droge preko granice. To su stvarni problemi koje neki proizvođači rješavaju tako da u računala dronova ugrađuju takozvane zone zabrane leta u blizini zračnih luka i vojnih objekata. Vlade različitim propisima pokušavaju ograničiti korištenje dronova, no budući da je riječ o prilično novoj tehnologiji, kontrolu je gotovo nemoguće održati. Kako cijene dronova i računala padaju, jedini problem koji preostaje jest autonomija baterije. Kad se bolje riješi pitanje izvora energije, dronove čeka svijetla budućnost.